Banijska živa knjižnica: napete priče o potresu, obnovi i solidarnosti

razgovor i projekcija

Dokukino KIC
08.12. | 19:00

Banijska živa knjižnica na Human Rights film Festivalu donosi vam zbirku napetih priča protagonista i protagonistkinja obnove i potresa na Baniji u širokom spektru žanrova – od slikovnica i toplih ljudskih priča, street art kataloga, preko političkog trilera, romana ceste i magijskog realizma preživljavnja…

Upoznajte niz ljudi iz svih žanrova života bez kojih se obnova dosad ne bi pomaknula ni pedalj, i to uz punu čašicu banijskog crnoga humora i veliki vrč solidarnosti. Posebno nas vesele tehnički navudreni čitatelji priručnika za gradnju kuća brže od države!

Knjižničarke Banijske knjižnice su Doria Jukić (CKP POKAZ) i Marina Škrabalo (Zaklada SOLIDARNA) i one će vam predstaviti sve sugovornike u ulozi živih knjiga i poslužiti kao vodič da se snađete kroz žanrove i police. Dođite u našu Banijsku knjižnicu i kao živi čitatelji i čitateljice saznajte o iskustvima solidarne borbe za banijsko održivo sutra.

Razgovor prati i projekcija dokumentarnog filma Koreni, autorice Tee Lukač:

Na stražnjem sjedalu automobila u vožnji različiti putnici voze se cestom na rubu prostrane šume. Donose priče o stršljenovim gnijezdima, peticijama protiv nuklearnog otpada, samoći, karnevalskim poslasticama, folklornim običajima, posjetima groblju i putevima kući. Putnici i njihove priče raspoređeni su simbolično kao da prate životni ciklus – od djetinjstva, preko starosti, do konačne odsutnosti. Dok naši putnici “stare”, priče postaju sve ozbiljnije, a živahno čavrljanje zamijenjeno je brigom o društvenim temama, očuvanjem tradicije i razmišljanjima o životu prije nego što se krug završi povratkom na djetinje uspomene.

Nakon interaktivna dva sata Banijske žive knjižnice, od 21h slijedi druženje uz domaće banijske proizvode.

Banijsku živu knjižnicu zajednički organiziraju zaklada SOLIDARNA i Srpsko narodno vijeće u okviru programa “Banija se budi” koji nastoji podržati i dinamizirati kulturni aktivizam i razvojnu suradnju širom potresom pogođenih zajednica.

Program usko surađuje s članicama Koordinacije humanitaraca u SMŽ, a financiraju ga Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade RH i Fond 5.5. Zaklade SOLIDARNA.

Ovakav krug birokratskog pakla ne bih poželio nikome. No, zagovaranje se isplati!

Intervju s Ivanom Blaževićem, upraviteljem Zaklade SOLIDARNA koja se u protekle dvije godine angažirala na direktnoj podršci i zagovaranju prava na obnovu stradalnika potresa u suradnji s članicama Koordinacije humanitaraca u SMŽ.

Što bi istakao kao vaš najveći zagovarački uspjeh u sklopu podrške stradalnicima potresa na Baniji?

Najveći zajednički uspjeh svakako je bilo izbacivanje uvjeta legalnosti starih kuća za dobivanje prava na obnovu ili izgradnju nove kuće iz Zakona o obnovi. Procjene su bile da i do 80% kuća na Banovini nije bilo legalizirano, što je bio i razlog zašto smo se udružili s PGP Sisak, SNV-om, Zakladom Zamah i na proljeće prošle godine pokrenuli široku zagovaračku akciju putem otvorenog pisma Vladi i saboru s čak 44 organizacija i institucija potpisnika iz svih sektora uz intenzivno lobiranjem, kako bi se ispravila sistemska nepravda kojom je velika većina stradalih građana, i to u pravilu onih najsiromašnijih, bila jednom stavkom jedne zakonske odredbe isključena iz prava na subvencioniranu obnovu.

Što vam je bilo najteže u zagovaračkim naporima?

Svakako da država da dozvole donatorima da gradi tipske kuće u skladu s odredbama Zakona o obnovi koji u startu nije prepoznao privatne donatore kao aktere obnove (iako su na terenu od prvog dana, i to često agilniji od države) već je u prvom planu regulacija odnosa između države i stradalnika potresa. Na rješenja i dozvole čekali smo punih 9 mjeseci, uz višekratna lobiranja i javne apele. Unatoč deklarativnoj otvorenosti, svaki put bi zapelo na nekim tehničkim ili nepredvidljivim okolnostima na nekoj drugoj točci labirinta u građevinskom resoru. Taj krug birokratskog pakla ne želim nikome.
Žao mi je što nismo uspjeli osloboditi donatore plaćanja PDV-a. Naime, tvrtke su mogle donirati bez plaćanja PDV-a, ali ako bi mi, primjerice, naručili stambeni kontejner od iste te tvrtke morali smo plaćati PDV. Država očito nema volje za jednakim tretmanom onih koji joj krpaju rupe i pomažu umjesto nje.

Što su vam bili izvori podrške?

Najveća podrška su nam bili volonteri, donatori, suradnici i suradnice kao i svi Banijci i Banijke koje su sve to vrijeme strpljivo čekali. Bilo je i divnih i profesionalnih ljudi iz javnih institucija koji su pokušavalo gurati stvari naprijed. Uz to mediji su trajno držali leđa ljudima koji čekaju na obnovu te su time uvelike pomogli usmjeriti i pažnju političara na naše argumente i zahtjeve. Zato nas je nagrada Europskog parlamenta Europski građanin Fondu 5.5 za najbolju građansku inicijativu u Hrvatskoj u 2021. Jako razveselila jer je to priznanje svima koji su istkali čvrstu solidarnu mrežu kroz koju smo i humanitarno i zagovarački djelovali na Baniji protekle dvije godine. To su sve naše partnerske organizacije, u prvom redu zaklada Zamah, Ljudi za ljude, SNV, Udruga Iks, PGP Sisak i cijela Koordinacija humanitaraca ali i 30 000 građana i blizu 1000 poduzeća koji su svojim donacijama stvorili naš Fond 5.5 te više stotina suradnika i volontera te većina lokalnih samouprava a posebno Grad Petrinja – domaćin našeg prvog Regionalnog sajma kulture razvojne suradnje te Glina, Sisak i Dvor na Uni s kojima smo u trajnom kontaktu.

Što bi poručio svim novopridošlicama u polje javnog zagovaranja?
Pripremite puno truda, energije, vremena, volje, znoja, suza, srca i strpljenja! Krenite u dobroj vjeri da se zagovaranje isplati jer čini razliku za ljude za čija prava borimo. Tražite podršku. I ustrajte.

Zatvaranje jaza između socijalnih potreba i dostupne podrške na Baniji

Osvrt Tatjane Dragičević, voditeljice socijalnog programa Srpskog narodnog vijeća, aktivnog na terenu i u zagovaračkom prostoru u uskoj suradnji s drugim članicama Koordinacije humanitaraca u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Što su prioritetne potrebe stradalnika na Baniji danas, 2 godine nakon potresa?

Prioritet je konačno i adekvatno stambeno zbrinjavanje i olakšavanje samostalne egzistencije, a to znači da je nužna brža i birokratski manje opterećena obnova kuća s crvenom naljepnicom (koje su za uklanjanje) te puno intenzivniji popravak kuća koje su oštećene kroz osiguranje građevinskog materijala i sredstava za izvođenje građevinskih radova kao i izgradnja novih i popravak oštećenih gospodarskih objekata. Uz stambenu i gospodarsku sigurnost, goruće su i socijalne potrebe, i to na prvom mjestu dostupnost prijevoza i pratnje te dostave toplog obroka za starije i nemoćne osobe u zabačenim selima širom Banije, osiguranje ogrjeva za zimu za sve ranjive grupe te financiranje i organiziranje različitih slobodnih aktivnosti za djecu i mlade. Na svemu tome radimo zajedno s našim suradničkim organizacijama okupljenima u Koordinaciju humanitaraca i vjerujemo da našom postojanošću u direktnoj podršci ali i zagovaranju možemo i moramo ostati uz Banijce i Banijke.
Glavna poruka vlastima koju čujete od stradalnika: Ubrzajte obnovu i pojednostavite administrativne procedure kako bismo ostvarili naše pravo na obnovu i siguran dom!

Tko sve u sklopu Srpskog narodnog vijeća činu mrežu podrške stradalnicima na Baniji i kome se građani mogu obratiti?

Mrežu SNV-a čine terenski suradnici Odjela za socijalna i humanitarna pitanja, koji provode socijalnu uslugu prijevoza i pratnje na području Gline i Petrinje s namjerom proširenja na područje Sunje, Donjih Kukuruzara. Tu su i terenski suradnici (uredi SNV u Glini i Petrinji) za ciljano pružanje humanitarne pomoći i donacija na području cijele Banije, najčešće u vidu građevinskog materijali. Pravni savjetnici SNV-ai pružaju besplatnu pravnu pomoć na području Gline, Petrinje, Dvora, Vrginmosta i Hr. Kostajnice. Tu su i stručnjakinje iz Centra za razvoj i investicije koje po potrebi provode edukacije za natječaje u području poljoprivrede i ruralnog razvoja. Paralelno, članovi i članice vijeća nacionalnih manjina angažiraju s eu zagovaranju prema lokalnim i regionalnim vlastima. Građani nam se mogu obratiti u našem uredu u Zagrebu u Gajevoj 7, na telefon 01 4886 368, e-mail ured@snv.hr kao i putem naših suradničkih organizacija na terenu. Saznajte više na www.snv.hr.