Vijesti

HRFF, DAN DRUGI: O DINAMITU I LJUDIMA

Pored otvorenja festivala u Rijeci projekcijom Bijelog materijala, zagrebački program nudi 3 dugometražna filma Farockija, Mimice i El Habrea i 1 kratkometražni naslov Zorana Tadića.
U 18:00 prikazujemo film Kreatori svijeta konzuma Haruna Farockija. Farocki spada u onaj red režisera-pionira čiji rad otvara nove vizualne poetike, čak i kada se bavi temama naoko suhoparnim kao što je uređivanje shopping-centara. Ono što Farocki čini je pak jedno putovanje u srce neoliberalne tame, put u artificijelne i potpuno kontrolirane prostore novog suživota. Kreatori svijeta konzuma je prvi u nizu filmova vezan uz Haruna Farockija na ovom izdanju HRFFa, dok će obimnija retrospektiva i sam autor gostovati na festivalu Filmske mutacije s kojim smo osmislili ovaj programski segment.
Središnja projekcija večerašnjeg programa u 20:00 je Posljedni podvig diverzanta Oblaka Vatroslave Mimice, klasika hrvatskog filma. Igrom slučaja današnja se projekcija ovog barem u skorije vrijeme rijetko prikazivanog filma poklapa sa tzv. ciklusom “antifašističkog” filma na Hrvatskoj televiziji. I upravo danas kada na televiziji igra Bitka na Neretvi sa Yulom Brynnerom kao partizanskim dinamiterom na našem festivalu igra film koji govori o borbi jednog drugog diverzanta, Jože Oblaka kojeg glumi Pavle Vujisić. Postavke tih dvaju filmova ne mogu biti drukčije, i dok je Neretva filmski spomenik ili mauzolej jednog već tada okoštalog socijalističkog društva koje slavi svoje ratne pobjede, Oblak je film u kojem se to društvo već oprostilo od svojih proklamiranih ideala i ne preostaje mu ništa drugo doli da dinamitom sruši Muzej revolucije, i to u ime slobode i dostojanstva.
Posljednja projekcija večeras u 22:30 je Selo jednog čovjeka libanonskog redatelja Simona El Habrea. Jedan od zapaženijih dokumentaraca ove godine prikazuje život naoko stran i nerazumljiv, sve dok se ne prisjetimo da je život u stilu “jedan čovjek, jedno selo” realnost nastala u jugoslavenskim ratovima 90-ih. Redatelj tijekom godine dana snima život svog strica Semaana koji se odlučio na povratak u rodno selo, negdje u libanonskom gorju. Usamljenički život prekinut je rijetkim posjetima rodbine i bivših sumještana koji dolaze u poljske radove. No, više od dokumentiranja svakidašnjice životnog stila koji sve brže nestaje i koji je po sebi neka vrsta kurioziteta, Simona El Habrea zanima želja koja je njegova strica nagnala da se vrati u selo opusteno građanskim ratom.

Pored otvorenja festivala u Rijeci projekcijom Bijelog materijala, zagrebački program nudi 3 dugometražna filma Farockija, Mimice i El Habrea i 1 kratkometražni naslov Zorana Tadića.

U 18:00 prikazujemo film Kreatori svijeta konzuma Haruna Farockija. Farocki spada u onaj red režisera-pionira čiji rad otvara nove vizualne poetike, čak i kada se bavi temama naoko suhoparnim kao što je uređivanje shopping-centara. Ono što Farocki čini je pak jedno putovanje u srce neoliberalne tame, put u artificijelne i potpuno kontrolirane prostore novog suživota. Kreatori svijeta konzuma je prvi u nizu filmova vezan uz Haruna Farockija na ovom izdanju HRFFa, dok će obimnija retrospektiva i sam autor gostovati na festivalu Filmske mutacije s kojim smo osmislili ovaj programski segment.

Središnja projekcija večerašnjeg programa u 20:00 je Posljedni podvig diverzanta Oblaka Vatroslave Mimice, klasika hrvatskog filma. Igrom slučaja današnja se projekcija ovog barem u skorije vrijeme rijetko prikazivanog filma poklapa sa tzv. ciklusom “antifašističkog” filma na Hrvatskoj televiziji. I upravo danas kada na televiziji igra Bitka na Neretvi sa Yulom Brynnerom kao partizanskim dinamiterom na našem festivalu igra film koji govori o borbi jednog drugog diverzanta, Jože Oblaka kojeg glumi Pavle Vujisić. Postavke tih dvaju filmova ne mogu biti drukčije, i dok je Neretva filmski spomenik ili mauzolej jednog već tada okoštalog socijalističkog društva koje slavi svoje ratne pobjede, Oblak je film u kojem se to društvo već oprostilo od svojih proklamiranih ideala i ne preostaje mu ništa drugo doli da dinamitom sruši Muzej revolucije, i to u ime slobode i dostojanstva.

Posljednja projekcija večeras u 22:30 je Selo jednog čovjeka libanonskog redatelja Simona El Habrea. Jedan od zapaženijih dokumentaraca ove godine prikazuje život naoko stran i nerazumljiv, sve dok se ne prisjetimo da je život u stilu “jedan čovjek, jedno selo” realnost nastala u jugoslavenskim ratovima 90-ih. Redatelj tijekom godine dana snima život svog strica Semaana koji se odlučio na povratak u rodno selo, negdje u libanonskom gorju. Usamljenički život prekinut je rijetkim posjetima rodbine i bivših sumještana koji dolaze u poljske radove. No, više od dokumentiranja svakidašnjice životnog stila koji sve brže nestaje i koji je po sebi neka vrsta kurioziteta, Simona El Habrea zanima želja koja je njegova strica nagnala da se vrati u selo opustošeno građanskim ratom.

08.12.2009. | NATRAG