Vijesti

Moćni dokumentarci koji mijenjaju naše poimanje svijeta

 

Novi film bugarskog redatelja Iliana Meteva (autor nagrađivanog dokumentarca Posljednja ambulantna kola Sofije) cjelovečernji je igrani film 3/4 koji je na ovogodišnjem festivalu u Locarnu osvojio Zlatnog leoparda u kategoriji Filmmakers of the Present. Film donosi priču o tročlanoj obitelji, dječaku Nikiju, djevojčici Mili te ocu Todoru, čiji prividno harmonični život u tročetvrtinskoj mjeri narušava nestanak dječaka. 3/4 prikazuje mehanizme koji upravljaju obiteljskim odnosima; iako igrani film, po prirodi zapravo podsjeća na dokumentarac, ponajviše zbog uvjerljivosti inscenacije svakodnevnih sukoba unutar okvira obitelji koja je raštimana kao bugarski zdravstveni sustav ili hrvatska Vlada.

Mama Colonel dokumentarac je o policijskoj časnici koja u Kongu nastoji spriječiti seksualno nasilje nad ženama i fizičko kažnjavanje djece. Treći dugometražni film Dieuda Hamadija istovremeno je odlično snimljen dokumentarac i potresna, ali ne i prenaglašeno emotivna priča o disfunkcionalnom državnom i društvenom sustavu afričke zemlje u kojoj je normalno da djeca budu optužena za crnu magiju, a da se žene smatra ratnim plijenom susjednih plemena. Hamadi suptilno gradi priču, i kombinirajući krupne planove i totale znalački stvara atmosferu koja gledatelja obuzima znatiželjom i empatijom. Film Mama Colonel osvojio je niz nagrada, uključujući onu Afričke filmske akademije za najbolji dokumentarni film 2017. kao i Grand Prix na festivalu Cinéma du Réel 2017.

Dawson City – zamrznuto vrijeme priča je o istoimenom gradiću udaljenom tristotinjak kilometara od Arktičkog kruga, koji je krajem 19. stoljeća postao središte američke zlatne groznice. Ova priča o usponu i padu grada na dalekom sjeveru početak je arheološke potrage redatelja Billa Morrisona za blagom pronađenim na istom mjestu desetljećima kasnije. Pod dawsonskom zemljom godinama su ležale role s petstotinjak rijetkih nijemih filmova, koje su zahvaljujući nekonvencionalnom “skladištenju” sačuvane od gotovo sigurnog uništenja. Ovaj je dokumentarac ovjenčan nagradom Critics Choice Documentary Awards za najinovativniji dokumentarni film 2016. te je nominiran za nagradu Horizons na filmskom festivalu u Veneciji.

Nakon što je proučavao početke ivota u svojem debitantskom filmu Birth: Maternity Journal (2011.), kolumbijski dokumentarist Jorge Caballero u Pacijentici se okrenuo drugoj krajnosti svačijeg puta – bolesti i smrti. Pacijentica prati sredovječnu ženu koja danonoćno skrbi o svojoj kćeri Leidy, oboljeloj od raka, strpljivo se probijajući se kroz birokratski labirint kolumbijskog zdravstvenog sustava. Izrazito nesentimentalan i ekonomičan pogled u ekstremnu situaciju, Pacijentica je primjer o tome kako se užasno teška i osjetljiva situacija može i mora rješavati, ali i tiho priznanje i slavljenje ljudske otpornosti u svjetlu najteže životne situacije: bolesti vlastitog djeteta. Film se prikazuje u suradnji sa zakladom Solidarna u sklopu programa Pristup zdravlju – pravo ili milost?

Ovogodišnji festival donosi i najbolje ovogodišnje eksperimentalne dokumentarce.

Koredatelji kultnog Levijatana (HRFF 2012.), Verena Paravel i Lucien Castaing-Taylor u eksperimentalnom dokumentarcu Caniba istražuju svijet Isseija Sagawe, zloglasnog japanskog kanibala optuženog za ubojstvo i djelomični kanibalizam 1981. godine. U procesu proglašen mentalno nesposobnim za suđenje, po povratku u Japan Sagawa je “kažnjen” stigmom i jedini način na koji je mogao zarađivati za život bilo je ponovo “ponavljati” svoj (zlo)čin: kao lik u romanima, mangama, pornografskim filmovima, pa čak i kao gastronomski kritičar. Kroz ponavljajući motiv, dio Sagawinog lica, koje često u cijelosti ispunjava ekran, Paravel i Castaing-Taylor pronašli su strukturni način vizualnog podsjećanja publike da, čak i u najekstremnijem slučaju poput kanibalizma, postoji dio koji ostaje nepoznat, zauvijek izvan pogleda. Caniba je nagrađen posebnom nagradom žirija na filmskom festivalu u Veneciji.

J.P. Sniadecki, alumni harvardskog Sensory Ethnography Laba (koji vodi Lucien Castaing-Taylor) u suradnji s kanadskim umjetnikom Joshuom Bonnettom u eksperimentalno-dokumentarnom filmu El mar la mar na iznimno poetičan način pristupaju gorućoj političkoj temi. 16-milimetarskom vrpcom kreću u filmsko istraživanje tragova u pustinji Sonar, preko koje meksički imigranti pokušavaju prijeći u SAD. Opasnost im prijeti na svakom koraku, bilo u obliku divljih zvijeri, bilo graničnih čuvara. Stavljajući u fokus krajolik, autori donose niz vizualnih sugestija koje se pokazuju kao pažljivo odabran materijal kojim forenzički seciraju sliku današnje stvarnosti. Film El mar la mar osvojio je Caligari nagradu i nagradu ekumenskog žirija na ovogodišnjem festivalu u Berlinu.

Rečenice iz fantazije naziv je eksperimentalnog filma banjalučkog redatelja Dane Komljena, u čijem su središtu muškarac i žena koji igraju igru riječi. Koristeći naslov, ali i ideje iz eksperimentalnog teksta Phantasiesätze Waltera Benjamina, ovaj enigmatski film promišlja na glas smrt i “uskrsnuće” černobilskog krajobraza. Film je na festivalu u Locarnu ovjenčan nagradom Mantarraya.

U sklopu ovog dijela programa bit će prikazana i mini retrospektiva argentinskog redatelja Jonathana Perela koja uključuje pet njegovih naslova: Murali, Vode zaborava, 17 spomenika, Tabula Rasa i El predio.

 

Pored navedenih filmova, podsjećamo da je ovogodišnji festivalski novitet program pod nazivom Sjedinjene Države Levanta koji će se u suradnji s Booksom i Revijom malih književnosti održati u Zagrebu, Rijeci, Osijeku, Dubrovniku i Vukovaru. Kroz spomenuti će program, pored filmova koji progovaraju o temi, po prvi puta u Hrvatskoj biti predstavljena suvremena bliskoistočna književnost na arapskom jeziku. Prema selekciji Zeine G. Halabi, profesorice arapske književnosti i kulture na American University of Beirut, Revija će predstaviti šest književnica i književnika iz Sirije, Libanona, Jordana i Palestine i objaviti antologiju suvremenih pisaca i spisateljica iz zemalja Levanta.

Ovogodišnje izdanje Human Rights Film Festivala donosi i izuzetno bogat popratni program koji uključuje niz diskusija, a kao i prethodnih godina, festival se realizira u suradnji s partnerima iz brojnih drugih ljudsko-pravaških organizacija, kao i državnih institucija. Posebno ističemo višegodišnju suradnju s Uredom Europskog parlamenta vezanu uz nagradu Saharov za slobodu misli koju svake godine dodjeljuje Europski parlament, a koja se i ove godine odvija u obliku Akademije Saharov, kao i blok Pristup zdravlju – pravo ili milost? s brojnim gostima i projekcijama, koji organizira Zaklada Solidarna.

 

Human Rights Film Festival pokrenut je 2002. godine s ciljem promicanja kulture ljudskih prava, a organiziraju ga Multimedijalni institut i Udruženje za razvoj kulture “URK”.

Ulaz na sve projekcije i popratna događanja 15. Human Rights Film Festivala je besplatan.

 

28.11.2017. | NATRAG